Nove funkcionere birali su ucijenjenji, primorani i kupljeni birači, dok su u manjini oni koji su na izbore izašli da slobodno daju glas nekom od kandidata, tvrde stručnjaci.
Ovo će biti „najprljavija“ kampanja, najavljivali su politički analitičari početkom godine, a danas tvrde da ni izbori nisu bili fer i korektni.
Tome u prilog idu i brojne zabilježene nepravilnosti, primjedbe Centralnoj izbornoj komisiji BiH, kao i mnogi posmatrači koji tvrde da su svjedoci krađa, ucjena i kupovine glasova.
Činjenica da je CIK dobila trocifren broj podnesaka kojim se ukazuju nepravilnosti govori da je iz ovih izbora izašlo mnogo nezadovoljnih organizacija, glasača, kao i kandidata.
Iako stručnjaci kažu da je nemoguće tačno procijeniti koliko je birača koji su na neki način primorani dati svoj glas nekom od kandidata, mnogi su saglasni da su u većini, te da su na pojedinim mjestima odlučili izborni rezultat.
– Smatram da je jako malo onih koji su izašli na izbore i glasali za one koji mogu da donesu promjenu. Možda je to nekih deset odsto ljudi, što je jako malo u odnosu na ove druge – rekao je sociolog Ljubiša Rokić.
Kako kaže, osim onih koji su ucijenjeni otkazom, najviše je glasača izašlo na izbore jer su svoj glas obećali nekom ili glasali iz ličnog interesa očekivajući za to nagradu, najčešće posao.
– Previše je birača koji su glasali po naredbi šefova ili nekih drugih koji su ih ucjenjivali obećanjima. Ako je neko zaposlen kao politički podoban, on mora da glasa za tog šefa, kako ne bi dobio otkaz. Radnici nekih firmi morali su da glasaju za određene kandidate koji će im omogućiti da dobiju tendere i to tako ide u nedogled – smatra Rokić.
Osim ljudi koji šefovima i poznanicima „dijele“ glasove, Rokić tvrdi da je nedemokratskim izborima doprinijelo i to što je izborna prevara toliko usavršena da niko ne može da je „stigne“.
– To toliko napreduje i svakih izbora se usavršava da mi to ne možemo ni pratiti. Kod nas vlada partokratija, oblik uređenja u kom vam sve zavisi od partije u kojoj ste. Neki su na svojim skupovima o tome čak i javno govorili i lijepo objasnili šta će biti sa onim koji budu glasali za njih, a šta sa onima koji ne budu – objašnjava on.
Bez izbora
Da narod na ovim izborima nije imao puno izbora saglasan je i politički analitičar Velizar Antić, koji smatra da su glasači bili ucijenjeni i od strane opoziciji i vlasti.
– Svjesni smo da je bilo ucjena, ali isto tako moramo biti svjesni da ima ljudi koji razmišljaju svojom glavom i glasaju kako žele. Nisu svi ucijenjeni, niti svi glasaju iz ličnog interesa. Mislim da je većina takvih ljudi glasala za opoziciju, jer mogli su manje da dobiju, ali ucjena je sigurno bilo sa obje strane, pogotovo u manjim lokalnim zajednicama – smatra Antić.
Dodaje da su sve ove ucjene dovele u pitanje čitave izbore kao proces i to koliko su oni rezultat volje naroda, koji je građansku dužnost obavljao više po naredbi nego po savjesti.
– Definitivno se može reći da, kakav god da je, rezultat izbora nije slobodna volja naroda, jer čim procenat ucijenjenih ljudi pređe bar 20 odsto, a ovdje je sigurno prešao mnogo više, ne može se reći da su izbori riješeni slobodnom voljom naroda – zaključio je Antić.
Daleko od demokratije
Sociolog Ljubiša Rokić smatra da je veoma teško imati čiste demokratske izbore, odnosno, izbore u kojima postoji samo volja građana, pogotovo u društvu koje prelazi u demokratsko.
– Čim ovdje nema suvereniteta naroda, nema ni demokratije. Narod koji je izabrao jednog čovjeka ne može da ga smijeni ako ne radi dobro svoj posao, tako da tu odmah nema volje građana. Građani su dobili samo da biraju, a kad izaberu četiri godine ih niko ništa ne pita – zaključio je Rokić.
Komentari