Novčane doznake iz inostranstva u BiH za 9 mjeseci lani iznosile su oko 2 milijarde i 77 miliona KM, što je za 2,82 odsto više nego u istom periodu 2018, kada su iznosile oko 2 milijarde i 20 miliona KM.
Podsjetimo, podaci Centralne banke BiH pokazuju da je tokom 2018. dijaspora u BiH poslala ukupno 2,7 milijardi maraka, što je za skoro 200 miliona KM više u odnosu na prethodnu godinu.
Novčane doznake iz inostranstva u BiH 2016. godine iznosile su skoro 2,44 milijarde KM, a 2017. godine 2,64 milijarde KM.
Prema zvaničnoj statistici, posljednjih godina novčane doznake iznose oko 8 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Najviše doznaka u BiH uglavnom stiže iz zemalja Zapadne Evrope, Skandinavije, SAD, Kanade, Australije, dok su u BiH 2018. najviše investirali Švajcarska, Austrija, Turska, Velika Britanija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Ruska Federacija.
Osim prošle godine, od 1998. najveći iznos doznaka zabilježen je 2007, kada je na račune građana uplaćeno 2,77 milijardi KM, a najmanje novca od dijaspore stiglo je 2002. – 1,96 milijardi KM.
Doznake koje iz inostranstva stižu u BiH, dakle, bilježe porast, što bi, kako kažu ekonomisti, moglo da se promijeni već za koju godinu.
Ekonomisti, naime, predviđaju da će, kad u inostranstvo odvedu svoje porodice, ljudi koji su napustili BiH i koji se spremaju da to učine sve rjeđe dolaziti na ove prostore.
– Otprilike, doznake će u nešto većem iznosu stizati još četiri-pet godina, jer su naši građani ovdje ostavili porodice. Pošto ljudi iz BiH uglavnom idu u zemlje koje su nam blizu, poput Austrije, Slovenije, Italije, Njemačke, oni imaju priliku i da češće dolaze, samim tim i da ovde više troše. S druge strane, dok god su im porodice ovdje, oni će se truditi da im pošalju što više novca – rekao je nedavno za Srpskainfo izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT Saša Grabovac.
Dodao je da je, međutim, velika većina njih u proceduri odvođenja porodica u inostranstvo ili to planira.
– Onog trenutka kad im se članovi njihovih porodica pridruže, oni će zaokružiti svoj cjelokupni život u stranim zemljama. Logično je da će sve slabije dolaziti, odnosno sve manje novca slati i sve manje trošiti ovdje. Po tom osnovu, za očekivati je pad doznaka iz inostranstva – naglasio je Grabovac.
Iz Centralne banke BiH ranije su saopštili da je bolje imovno stanje ljudi koji su već godinama u dijaspori osnovni razlog za povećanje privatnih novčanih transakcija.
– Osim toga, kao razlog povećanja doznaka iz inostranstva može se smatrati i sve veći broj migranata iz BiH u inostranstvu koji šalju novac kući. Svakako da novi talas ekonomske emigracije u posljednjim godinama doprinosi novčanim doznakama prema BiH, s obzirom na to da oni još imaju bliske socijalne veze s rodbinom u domovini – naglasili su iz ove banke.
Naravno, statistika prati samo priliv novca iz inostranstva preko banaka, dok ljudi iz dijaspore svojim najbližima u Bosni i Hercegovini donose ili šalju i dosta keša. Pošto ljudi iz BiH uglavnom idu u zemlje koje su nam blizu, oni imaju priliku i da češće dolaze, samim tim i da ovdje donose više para, odnosno da više troše u BiH.
To znači da u BiH završi kudikamo više para nego što pokazuju analize nadležnih institucija. Ove doznake su vid socijalne pomoći, bez koje bi mnogi ljudi bili u problemu, ocjenjuju ekonomisti.
(Srpskainfo)
