Sestrinstvo srednjovjekovnog manastira Svete Trojica u Tavni kod Bijeljine, zadužbine kralja Dragutina Nemanjića, ima dvadeset hektara zemljišta, poveliki voćnjak, pčelinjak i stoku. Da bi sve to bilo obrađeno , mobama pomažu vjernici iz Semberije, sa obronaka Majevice i zvorničkog Podrinja. Najaktivniji u tome su članovi Hadžijskog bratsva iz Podrinja.
Na mobi upriličenoj na žetvi manastirske pšenice okupilo se tridesetak vjernika. Za samo nekoliko časova sve je bilo završeno – pšenica je predata mlinu u selu Crnjelovo, slama je balirana i složena a njiva je pripremljena za oranje.
Igumanija manastira Svete Trojice u Tavni mati Marta nije krila zadovoljstvo, ističući da je to tako i kada se sije, kada se žanju ječam i pšenica, kada se bere kukuruz, kose se livade, održava voćnjak, kupe šljive…
– Samo najavimo kada ćemo raditi i tog dana se okupi dosta vjernika iz nekoliko opština predvođeni Hadžijskim bratstvom iz Podrinja. Svi složno rade, ali im pomažu i naše monahinje. Čak neki od učesnika mobe donesu i hranu, ističe mati Marta.
Prinosi ovogodišnjeg roda pšenice bili su visoki, blizu šest tona po hektaru. Dio roda ostavljen je za brašno sestrinstvu manastira.
– Hadžije Podrinja, a tu su uključeni svi vjernici koji su posjetili Svetu zemlju od Šapca, Bijeljine, Loznice, Ugljevika, Zvornika, Drinjače i drugih krajeva, često i sami organizuju mobe na manastirskom imanju u Tavni, jer je ova pravoslavna bogomolja sve vrijeme svoga postojanja dijelima sudbinu svoga naroda.
U njegovoj crkvi kršten je i najveći srpski epski pjesnik Filip Višnjić, kaže Haži-Novak Obradović iz Drinjače.
Ovo bratstvo nastoji da okupi sve pravoslavne hadžije u slivu rijeke Drine, od njenog nastanka na Šćepan Polju, pa sve do rijeke Save kako bi organizovano pomagali u radu na ekonomijama brojnih manastira i hramova u tom kraju.
Hadžije i vjernici su nakon žetve uredili i manastirski pčelinjak, a pripremaju se da do jeseni oberu šljive i da uskladište kukuruz.
RTV BN