Savjet ministara BiH održao je jutros vanrednu telefonsku sjednicu na kojoj, uprkos predloženim modalitetima za deblokadu novca Međunarodnog monetarnog fonda (MMF),odnosno 333 miliona evra koja se nalaze na računu Centralne banke BiH, ipak nije došlo do konačnog rješenja.
MMF je doznačio BiH 333 miliona evra na račun Centralne banke BiH, ali za povlačenje ovog novca potrebna je odluka o povlačanju sredstava.
Savjet ni danas nije donio odluku o povlačenju sredstava Instrumenta za brzo finansiranje (RFI) od MMF-a, s ciljem finansiranja povećanih potreba zdravstvenog sektora i mjera ekonomske stabilizacije jer za nju nisu glasali ministri inostranih poslova Bisera Turković, bezbjednosti Fahrudin Radončić i odbrane Sifet Podžić, te zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice Dževad Mahmutović.
Portal Kliks objavio je da je ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda (HDZ) na sjednici umjesto jedne ponudio dvije odluke radi povlačenja sredstava MMF-a.
Tako se prema prvoj odluci koja je jutros jednoglasno usvojena daje ovlašćenje Bevandi za izdavanje promisorne note za povlačenje sredstava instrumenata za brzo finansiranje (RFI) od MMF-a. Riječ je u iznosu od 265,2 miliona Specijalnih prava vučenja u protivvrijednosti konvertibilne marke po kursu na dan povlačenja sredstava, saopšteno je iz Savjeta ministara. Ministarstvo finansija i trezora zaduženo je da promisornu notu dostavi Centralnoj banci BiH, a sredstva koja budu povučena na osnovu toga biće raspoređena posebnom odlukom Savjeta ministara, u skladu sa potpisanim Pismom namjere.Odluka stupa na snagu danom donošenja i biće objavljena u “Službenom glasniku BiH”, saopšteno je iz Savjeta ministara.
Međutim, druga odluka koja je ponuđena u okviru ovog paketa nije usvojena, a ona se odnosi na raspored sredstava instrumenata za brzo finansiranje (RFI). To znači da će sredstva MMF-a koja su na računu Centralne banke i dalje biti blokirana.
Kliks tvrdi da je u ovoj odluci i dalje ponuđeno Sevjetu ministara BiH da kantoni budu subjekti u raspodjeli ovog novca, što četiri člana Savjet ministara – Turkovićeva, Radončić, Podžić i Mahmutović nisu htjeli prihvatiti.
Kako je pojašnjeno iz Savjeta ministara BiH, u odluci je navedena raspodjela sredstava na način da FBiH dobija 61,5 odsto, Republika Srpska 37,5 odsto, a Distrikt Brčko jedan odsto (od FBiH i Srpske dobija po 0,5 posto) i za pomenuti članovi Savjeta ministara BiH koji su glasali protiv smatraju da kantoni ne mogu biti subjekti u ovom aranžmanu, jer se FBiH za njih zadužuje i vraća dug.
Juče je Predstavnički dom Parlamenta FBiH u okviru rebalansa budžeta već donio odluku o raspodjeli sredstava MMF-a na FBiH i kantone.
Ni na sjednici Savjeta ministara 21. aprila takođe nije izglasana odluka o povlačenju sredstava MMF-a.
Tada za odluku nisu glasali Turkovićeva, Podžić i Mahmutović, dok je Radončić bio odsutan.
MMF: Korona će BiH odnijeti dvije milijarde maraka
Kriza sa virusom korona imaće žestoke posljedice po ekonomiju BiH, koja će biti u manjku od blizu dvije milijarde maraka, ili 5,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, navodi se u najnovijem izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda za BiH objavljenom juče, prenose „Nezavisne“.
Prema njihovim projekcijama, za koje su istakli da su preliminarne, očekuje se oporavak u narednoj godini i rast ekonomije po stopi od 3,5 odsto, te su istakli da će Instrument brzog finansiranja u vrijednosti od 330 miliona evra, koji je kupila BiH, ublažiti posljedice, za koje su rekli da će u 2020. godini biti ozbiljne.
– Pogođeni će biti svi sektori ekonomije, posebno oni dijelovi koji se bave uslužnim djelatnostima. Ljudski troškovi krize su takođe veliki i još rastu. Produžena recesija u EU bi mogla imati još jači uticaj tokom 2020. godine – istaknuto je u izvještaju.
Dobra vijest, prema izvještaju MMF-a, je činjenica da je javni dug BiH na dovoljno niskom nivou da ovaj dodatni trošak i zaduživanje neće imati dugoročne posljedice, ocjenjujući da bi dug BiH nakon krize ponovo trebalo da počne da opada.
– Naša analiza održivosti duga ukazuje na to da će dug ostati održiv čak i uz šokove koje je izazvao Kovid-19 i trebalo bi da spadne na 26 odsto BDP-a do 2025. godine – naglašeno je.
Ukazuju da će spoljno finansiranje uslijediti iz Instrumenata za brzo finansiranje u oblasti zdravstva i socijalne zaštite, te iz izvora EU i Svjetske banke.
Naglašavaju da će ova tri međunarodna partnera i ubuduće ostati glavni izvori podrške za BiH.
-Nakon što kriza prođe, vlasti bi trebalo da se vrate fiskalnim politikama koje su u 2019. godini stabilizovale dug za srednjoročni period – naglašeno je u izvještaju.
Ponovo je naglašen stav MMF-a da ne treba dirati rezerve Centralne banke BiH, za koju ističu da je svojom monetarnom politikom značajno doprinijela stabilnosti finansijskog sektora BiH.
Glas Srpske