Masovni i nasilni ulični neredi u Štutgartu i mjesec dana kasnije u Frankfurtu šokirali su Njemačku.
“Šta se to događa u njemačkim gradovima?”, pita se “Frankfurter Allgemeine Zeitung” u članku o masovnim uličnim neredima u Štugartu i Frankfurtu, prenosi DW.
U Štutgartu su 21. juna, u noći između subote i nedjelje izbili nemiri u kojima je učestvovalo više stotina ljudi. Slike do tada neviđenog nasilja, razbijanja izloga, krađe i sukoba sa policijom šokirale su Njemačku.
“Frankfurter Allgemeine Zeitung” (FAZ) piše da je “do kraja jula kriminalistička policija u Štutgartu identifikovala 50 osumnjičenih, među njima dvije žene, od kojih je 28 iz samog Štutgarta, a 16 iz okruženja. Od njih 50, osmoro nije imalo migrantsku pozadinu, 20 niisu njemački državljani, već su iz Nigerije, Avganistana, Iraka, Portugala, Hrvatske, Grčke, Bosne i Hercegovine, Poljske, Rumunije, Maroka, Somalije i Letonije. Nekoliko osumnjičenih imaju pravo na privremeni boravak u Njemačkoj. Radi se o osobama koje su ušle u zemlju tokom izbjegličke krize tokom 2015/2016.“
“Uprkos tome što je policija poslije toga pojačala prisustvo u centru Štutgarta, u noći između 10. i 11. jula je ponovo izbilo nasilje, doduše u manjem obimu. Uhapšeno je 11 osoba, nekoliko je povrijeđeno, među njima i policajci koji je bilo više od 200”, prenosi javni servis SWR.
U Frankfurtu je do masovnih nereda i sukoba sa policijom došlo u noći između 18. i 19. jula.
Slično kao u neredima u Šutugartu, masa od 500 do 800 ljudi je klicala i aplaudirala kada bi flaša ili kamenica pogodila policiju.
“Tokom nereda u Frankfurtu uhapšeno je 39 osoba. Prema policiji, osim jedne žene, radi se isključivo o muškarcima starosti od 17 do 23 godine. 27 uhapšenih su njemački državljani, ali u vecćini slučajeva migrantskog porekla, kako kaže policija. Dvanaest ljudi je iz drugih zemalja, poput Sirije, Turske, Maroka i Španije. Većina njih je poznata policiji, između ostalog i zbog nanošenja tjelesnih povreda, krađe ili krivičnih djela sa drogom. Dvadeset devet osumnjičenih ne živi u Frankfurtu”, prenosi javni servis tagesschau.de.
Prema “Stuttgarter Zeitung”, u centru Štugarta će biti postavljeno 30 nadzornih kamera. Frankfurt je takođe reagovao i snažno povećao prisustvo policije.
Tomas Blizener, direktor Instituta za kriminalistička istraživanja u Donjoj Saksoniji (KFN), rekao je za Focus online da mjere koje preduzima policija “vjerovatno služe za odvraćanje potencijalnih nasilnika”.
Međutim, on ne vjeruje da će video nadzor sprečiti ulične nerede. Sigurnosne kamere sprečavaju samo namjerne prekršaje, poput krađe automobila.
Prema istraživanju, kamere ne sprečavaju ekscese nasilja.
Povećanje policijskog prisustva je mač sa dvije oštrice, objašnjava Blizener.
Studije demonstracija pokazale su da prisustvo velikog broja dobro opremljenih policajaca može da provocira napade, a ne da ih obuzda.
Jerg Kincig, šef Kriminološkog instituta u Tibingenu, kaže da razumije pojačanje policijskih snaga na ulicama Frankfurta.
Ali on takođe misli da snažno prisustvo policije ne može biti trajno rešenje.
Kincing rješenje ne vidi u poštravanju bezbjednosnih mjera, već u borbi protiv uzroka.
“Opasno je kada mladići ostaju prepušteni sami sebi i bez perspektive”, rekao je on za Focus online.
“Frankfurter Allgemeine Zeitung” prenosi reči Dizen Tekal koja je osnovala inicijativu German Dream, “kako mladi ne bi skrenuli na pogrešan put”. Ona kaže da su uzroci nasilja raznoliki i da je činjenica da mnogi koji su učestvovali u neredima imaju migrantsku pozadinu.
“Ali to što neko postaje kriminalc nema nikakve veze sa porijeklom, već sa socijalnim uslovima. Tome treba dodati i socijalizaciju. Ovi mladi muški migranti odrastaju u dva različita svijeta. Kod kuće je svijet dijelom orijentalan, patrijarhalan. To ide ruku pod ruku s velikim pritiskom. A onda ovi mladicći izlaze napolje i ponašaju se upravo suprotno onome kako se se od njih očekuje kod kuće. Želje su ogromne, a mogućnosti minimalne”, kaže ona za FAZ.
Ona ističe da ne želi da opravda nerede. I za nju, koja je dijete migranata, jasno je da se nasilje ne smije tolerisati.
“Ali kada na njemačkim ulicama dolazi do takvih nereda, a uvjerena sam da će se to povećati, onda se moramo pitati gdje smo zakazali”, istakla je Tekal.
Ona ukazuje da nedostaje kultura dolaska koja jasno daje do znanja “ovo je vladavina zakona, ovo je naša policija, ovo su jednaka prava muškaraca i žena, ovo su homoseksualci, to se ovde poštuje”.
Tekal ukazuje da kada zemlja prima ljude, mora se postaviti pitanje da li prihvataju njen sistem vrijednosti.
To ne možemo učiniti kada odobrimo azil, ali vjerovatno je minimum da se i onaj ko dođe ovde pridržava pravila.
“Potreban vam je drugačiji mentalitet reda i zakona, ali i jasno opredjeljenje za ovu zemlju sa pravima i mogućnostima koje ona nudi. Za svu djecu – bez obzira na njihovo ime ili religiju, moraju se stvoriti iste mogućnosti. Znamo da to sada nije tako, da postoje nedostaci, na primjer na tržištu stanova ili na tržištu rada”, naglašava ona.
FAZ dalje prenosi njenu procjenu da je kriza nastala zbog pandemije korone samo je još pogoršala tu situaciju i povećala nejednakost. “Činjenica da se novac ali i mogućnosti tako neujednačeno raspodjeljuju, izaziva frustracije. Tako svaka koliko-toliko inteligentna mlada osoba koja ima osjećaj da može nešto, ali je sprečena u tome, razvija u sebi frustraciju i bijes”, smatra ona.
Kriminolog Kristijan Fajfer za FAZ takođe govori o gubitnicima u krizi korone.
“Među mladiima, a naročito među migrantima, ima mnogo onih koji rade na crno. Socijalno slabiji dio društva je postao još slabiji, a time uzorokvana frustracija kod mladih je spojena sa činjenicom da su osuđeni na pasivnost. I onda vikendom dolazi do izliva. Mladići više nisu u stanju da se nose sa svojom snagom. Nema klubova za ples, sportskih treninga i oni fizički nemaju ventile”, objašnjava Fajfer.
FAZ piše da se to poklapa sa procjenom policije.
“Vikend je uvijek bio problematičan”, kaže zamjenik predsjednika sindikata policije Jerg Radek i objašnjava da su mogucćnosti za zabavu ograničene.
Klausjirgen Mauh je socijalni radnik u Štutgartu i posljednjih nedelja je sa mladima mnogo pričao o neredima, prenosi FAZ.
On kaže da su događaji u Americi takođe igrali važnu ulogu.
“Mladi su svjesni da američka policija ne može da se poredi sa njemačkom policijom, ali uvijek se identifikuje zajednički element: zbog našeg izgleda u javnom prostoru nas češće kontrolišu od ostalih. Stav mnogih mladih je – policija je zaslužila da joj se jednom desi i tako nešto”, kaže Mauh.
On ocjenjuje da, zajedno sa drugim razlozima za nasilje, alkohol takođe igra veoma važnu ulogu.
Nezavisne