Primjetno je da građani BiH gube ili su već odavno izgubili povjerenje u izbore kao mehanizam promjene političke, a time i cjelokupne slike našeg društva. Stručnjaci kažu da političke stranke moraju da povrate naše povjerenje i dokažu djelima da su tu za građane, a ne za svoje interesne grupe.
Da bi pokrenule promjene izbornog procesa i političkog sistema, potrebno je eliminisati diskriminatorne odredbe ustavno pravnog sistema koji ne dozvoljava svim građanima kandidovanje na izborima. Trenutnim izbornim zakonom se onima koji nisu politički podobni daje do znanja da ako nisu u vladajućim političkim strankama, ne mogu biti ni u izbornom procesu niti izabrani na bilo koje funkcije. Međutim, problem je što za promjene nema saglasnosti od vladajućih struktura.
„Unaprijed se znaju izborni pobjednici ko ima veći uticaj i sredstva i ko je kupio više glasova taj dobija izbore ovo sve ostalo je samo forma koja se održava i daje se privid demokratije. Ovakav odnos snaga kakav sad imamo u vlasti neće dovesti bar u narednom mandatu ni do kakvih poboljšanja ni kada govorimo o izbornom zakonu ni kad se govori o zakonu o finansiranju političkih partija jer partijama koje su trenutno na vlasti odgovara ili da situacija ostane ovakva ili da se čak ide u dodatno pogoršavanje“, smatra Ivana Korajlić, Transparensy BiH.
Kao jedan od pozitivnih primjera i pokušaj građana da se promijeni stanje u državi su protesti ”Pravda za Davida”. Međutim, nasilnim gušenjem protesta od strane vlasti pokazalo se koliki je strah vladajućih od mijenjanja trenutnog stanja koje samo njima i odgovara.
„Ono što smo vidjeli 30. decembra u Banjaluci je bio alarm da je čitava grupa PzD došla do tačke u kojoj je vlast počela da ih se plaši i represija vlasti nad sopstvenim stanovništvom je uvijek slabosti te vlasti, nikako snage i jačine, tako da su 30.12. Milorad Dodik i svi oni koji su na vlasti u RS pokazali slabost“, ističe Filip Balunović, politolog iz Beograda.
Brojni su nedostaci izbornog i političkog sistema – od kupovine glasova, zloupotrebe javnih resursa u svrhu kampanje, nepotpunih biračkih spiskova pa sve do zloupotrebe ličnih podataka građana u svrhu prijava za glasanje putem pošte bez njihovog znanja. Zato bi jedna od mogućih pozitivnih promjena bila uvođenje elektronske kontrole glasanja i izmjena izbornog zakona.
„Mi zaista smatramo da je to nešto što bi vratilo povjerenje građanima u izborni proces s obzirom na to da trenutno ga nemaju i da je to nešto što je prioritetno mi se nadamo da će to da se implementira“, kaže Nina Zubović, Koalicija „Pod lupom“.
„Treba da preuzmemo mi kao građani odgovornost da vidimo šta je to što nakon izbora mi treba da raadimo da pratimo predizborna obećanja, da vršimo pritisak ako se ta obećanja ne ispune i da imamo veći nivo političke pismenosti“, smatra Milica Pralica, udruženje „Oštra nula“.
Izborne kampanje godinama su otvoreno agresivne i nacionalistički orjentisane sa ciljem povećanja etničkih podjela i jačanja političkih pozicija. Zato bi trebalo, prema tvrdnjama stručnjaka, da se skrate rokovi od datuma raspisivanja izbora do službene objave konačnih rezultata, ali i mogućnost krivične odgovornosti svih onih koji prekrše izborni zakon.
Komentari