Naslovna Price iz ordinacije Priče iz ordinacije: Gastritis – upala želučane sluznice

Priče iz ordinacije: Gastritis – upala želučane sluznice

Sa doktorkom Snežanom Dragić  razgovarali smo o jednom čestom oboljenju -gastritisu, koji je naziv za upalu želučane sluznice koja može biti akutna i hronična.

Gastritis može nastati usljed upotrebe nekih lijekova, ali vrlo često se javlja i usljed infekcije bakterijom Helicobacter pylori. Dakle, u slučaju pojave bolova u gornjem dijelu trbuha, nadutosti i promjena u stolici, pojačanih gasova ili pojačanog osjećaja kiselosti u ustima  svakako se savjetuje preventicni odlazak porodičnom doktoru.

Doktorko Dragić za početak nam recite nešto više o gastritisu?

Gastritis predstavlja upalu želučane sluznice. Dijagnoza se može postaviti nakon što se uzmu uzorci sluznice želuca u toku gastroskopije ( snimanja želuca)  i pogledaju pod mikroskopom (patohistološka dijagnoza, ) – dakle ona se ne postavlja prema endoskopskom ili radiološkom izgledu sluznice.  Iskusni gastroenterolozi će u 90% slučajeva  postaviti  sigurnu dijagnozu ali je obaveza da se potvrdi i patohistološkim nalazom iz uzetog uzorka.  Ako nema upalnog infiltrata sluznice, ili je on minimalan, tada govorimo o gastropatiji.

Gastritis se može podijeliti na akutni i hronični. Tegobe kod akutnog gastritisa nastaju naglo i traju kratko. S druge strane, kad tegobe traju mjesecima i godinama, tada govorimo o hroničnom gastritisu. Gastritis je svakako bitno liječiti, jer u suprotnom može doći do razvoja ulkusa (čira), pa i karcinoma želuca.

Šta uzrokuje gastritis?

Više je uzroka gastritisa, a najčešći su:

  • infekcija bakterijom Helicobacter pylori ( pylori)
  • lijekovi – nesteroidni antireumatici (NSAR) (tu spadaju i acetil-salicilna kiselina, diklofenak, ibuprofen, ketoprofen)
  • alkohol i pušenje, neredovna i pogrešna ishrana
  • dugotrajan stres, brza hrana…

Koje tegobe može imati osoba s gastritisom?

Pacijenti se  najčešće žale na bolove u gornjem dijelu stomaka, nadutost, pojavu osjećaja sitosti nakon što se pojede količina hrane manja od normalne porcije, oslabljen apetit, mučnina ili povraćanje, osjećaj žarenja u predjelu želuca, pojačanu kiselinu, učestalo štucanje i podrigivanje. Često su simptomi u vidu gušenja i lupanja srca što naravno dovodi do straha od srčanih oboljenja.  Navedeni simptomi mogu se javiti pojedinačno ili u različitim kombinacijama.

Pregled doktora nije neophodan kod svakog bola u stomaku, ali je svakako potreban kod bolova u stomaku koji traju duže od 2-3 dana ili se pojačavaju. Oprez svakako zahtjeva i jača bol u stomak koja traje duže od sat vremena ili povremeni i jaki  bolovi u stomaku koji traju više od 24 sata. Nemogućnost unošenja na usta tečnosti i hrane satima,  temperatura viša od 38,5 ºC, povraćanje svježe krvi ili sadržaja poput taloga kave, pojava stolice crne kao katran ili krvave stolice te naglo mršavljenje bez smanjenog unosa hrane  takođe zahtjeva pregled i dodatnu dijagnostičku obradu od strane ljekara.

Prilikom pregleda je neophodno provesti osnovnu i proširenu dijagnostičku obradu kako bi se pokušao ustanoviti uzrok gastritisa. To uključuje sljedeće:

  • anamneza, fizikalni pregled
  • krvna slika, biohemijski nalazi
  • ultrazvuk stomaka
  • neki od testova na H pylori
  • gastroduodenoskopija obavezno kod osoba starijih od 50 godina ili kod postojanja “alarmantnih simptoma” (mučnina i povraćanje koji ne prolaze, gađenje prema hrani, mršavljenje uz normalan unos hrane, malokrvnost, opipljiva masa u gornjem dijelu trbuha)

U toku gastroskopije pacijent leži na lijevom boku. Ljekar kroz usta uvodi fleksibilni endoskop na čijem su vrhu svijetlo i kamera. Aparat prolazi kroz usta, ždrijelo, jednjak I želudac sve do duodenuma. Napredovanje aparata prati se na monitoru. Prilikom pregleda uzimaju se bioptati sluznice želuca kod sumnjivih promjena, ali i rutinski na prisustvo H. pylori. Sama biopsija je bezbolna. Bez obzira na strah od gastroskopije pregled je bezbolan i možda malo neprijatan ali ne opravdava pacijentov strah od pregleda.

Kako se liječi gastritis?

 

 Prije svega izbjegavati upotrebu nesteroidnih antireumatika,  alkohola ; nadalje, savjetuje se izbjegavati masnu hranu (crveno meso, sir, maslac, pržena hrana), jesti više manjih obroka (4-5 puta dnevno) te izbjegavati hranu koja pojačava tegobe.

Ako se utvrdi infekcija bakterijom H.pylori provodi se terapija za eradikaciju navedene bakterije. To je takozvana trojna terapija koja u prosjeku traje od 7-10 dana i podrazumijeva da se liječenje apsolutno ispoštuje.  Takva terapija sastoji se od dva antibiotika te lijeka za smanjenje lučenja želučane kiseline. Po uspješno provedenoj terapiji simptomi se ublažuju ili nestaju već za sedam dana, ali znaci hronične upale se povlače tek nakon godine dana.

Lijekovi koji se koriste za smanjenje lučenja želučane kiseline su antacidi (kalcij karbonat, aluminij hidroksid, magnezij hidroksid, simetikon) i nekada prije 20 godina su bili u daleko češćoj upotrebi. Poslije njih su došli antagonisti histaminskih H2 receptora (ranitidin, famotidin, cimetidin) koji se i danas često koriste. A od prije par godina u upotrebi su lijekovi koji inhibiraju rad protonske pumpe (pantoprazol, omeprazol, esomeprazol, lanzoprazol)

Neki od navedenih lijekova dostupni su i bez recepta,  što samo po sebi govori koliko je čest problem sa bolovima u želucu.

Inhibitori protonske pumpe (pantoprazol, omeprazol, esomeprazol, lanzoprazol ) predstavljanju znatan napredak u liječenju gastritisa ali njihova pretjerana upotreba već pokazuje određene probleme tako da je najbolje posavjetovati se sa porodičnim doktorom o dužini liječenja.

Jedna anegdota ( nažalost istinita): Moj pacijent kod specijaliste koji mu kaže da treba da koristi ove ljekove još tri mjeseca pita ga : A doktore koliko dugo se smiju piti ti ljekovi? Specijalista odgovara: Tri mjeseca.  Pacijent kaže a ja sam već pio tri mjeseca. Specijalista kaže: Nema veze uzmi ti još tri mjeseca !

Napominjem da se na žalost ovi lijekovi često uzimaju kako bi pacijenti rekli “ za zaštitu želuca” kad piju više ljekova, što je naravno pogrešno.

Što nakon liječenja?

Nakon provedene terapije slijedi kontrola kod ljekara, te po potrebi kontrola nalaza koji nisu bili normalni (krvna slika, biohemijski krvni nalazi).  Svakako  je potrebna provjera je li bakterija H. pylori još prisutna u sluznici želuca. To se može utvrditi s ureja-izdisajnim testom ili analizom stolice na antigen H. pylori (dakle, kao i u dijagnostičke svrhe).

I dalje naravno bolje je spriječiti nego liječiti. Kad  osjetite da vam neka hrana ne prija, ili da imate neke od gore navedenih tegoba zapitajte se šta radite pogrešno i pokušajte to ispraviti, jer kao i mnoge ostale i bolesti želuca su u porastu.

Piše: Snežana Milošević

 

Prikaži još vijesti
Load More In Price iz ordinacije

1

  1. depforce ayurvedic medicine

    23. aprila 2018. at 08:38

    It’s hard to fnd experienced peoplle iin this partixular subject,
    however, you seem like yyou know what you’re talking about!
    Thanks

    Reply

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

PREPORUČUJEMO

Ugljevički učenici danas i sutra polažu malu maturu

Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, koji je usvojen u maju prošle godine, danas j…