Naslovna Price iz ordinacije Priče iz ordinacije dr Dragić: Viremije – bolest dolaska proljeća

Priče iz ordinacije dr Dragić: Viremije – bolest dolaska proljeća

Ukoliko imate simptome slične gripu, prehladi, uglavnom bez povišene temperature, upaljeno grlo, probleme sa disajnim putevima, opštu malaksalost  ili slična stanja, onda sasvim sigurno bolujete od „viremije“.

 

“U mojoj ordinaciji već 15-tak dana nema oboljelih od simptoma gripe ili oboljenja koji liče na gripu i rekla bih da je opasnost od gripe prošla. Takođe, u prethodnom periodu je bilo mnogo pregleda, jedan ponedjeljak je bilo čak 68 pacijenata, a od toga sa simtomima sličnim gripu čak 38!  Sada je dnevni prosjek normalan, negdje oko 35 pacijenata u toku redovnog radnog dana, što omogućava kvalitetniji rad i bolju posvećenost pacijentima.

Međutim,  počeli su da dolaze pacijenti koji se žale na prehladu, uglavnom bez povišene temperature, upaljeno grlo, probleme sa disajnim putevima, opštu malaksalost i slična stanja koja mi  ljekari, najčešće, jednim imenom zovemo – „viremija“”, kaže dr Snežana Dragić.

 

Epidemiolozi kažu da je to za ovaj period godine uobičajeno, jer posle gripa „stižu“ takozvani adenovirusi koji izazivaju anginu( upalu grla), respiratorne bolesti, bronhitis…

 

Recite nam nešto više o adenovirusima?

 

Adeno virusa ima više od 40 tipova, ali koji god da „napadne“ pravila ponašanja su ista: mirovanje i lečenje čajevima, vitaminima i, po potrebi, tabletama za snižavanje temperature (antipireticima). Iako nekom, možda, sama dijagnoza „viremija“ zvuči „ozbiljno“, to u najbukvalnijem prevodu znači virus u krvi, i zapravo podrazumijeva oboljenje izazvano virusom.

– Adenotropni virusi, recimo, „napadaju“ žljezdana tkiva, a pneumotropni virusi disajne puteve i pluća. Kada virus uđe u tijelo kroz sitne kapljice tečnosti ili prašine prva odbrana je sluzokoža nosa, koja luči IGA antitela, ali ako ne uspije da zaustavi virus on stiže do ždrijela, traheja, bronhija. I tu, na drugoj liniji odbrane, opet organizam pokušava, recimo kašljanjem ili kijanjem, da izbaci virus. Ako ne uspije, virus prodire do pluća.

 

Ko je načešće podložan virusima?

 

Ovi virusi u proljeće se najviše „lijepe“ za ljude čiji je organizam tokom zime oslabljen infekcijama, stresom, nepravilnom ishranom, duvanskim dimom…

Zbog našeg mentaliteta mi smo posebno pogodni za širenje ovog tipa virusa. Kao što sam prije napomenula bolest se širi kapljično. Naš je običaj da se ljubimo umjesto pozdrava zatim  da obilazimo bolesnike, čak i dok su visoko febrilni.. Dolazi i  period slava gdje se pozdravljamo i ljubimo svi sa svima…Posebno moram napomenuti i jedan za mene zastrašujući običaj gdje odrasli ljube malu djecu ponekad čak i direktno  u usta što je za mene odraz krajnjeg nevaspitanja ( naravno odraslih) . Svaka osoba u svojim ustima nosi drugačije bakterije i viruse i dječija sluznica nije otporna na naše viruse i bakterije koji su normalni stanovnici naših sluznica tako da poljupcem djece ( naročito poljubac u usta) širimo bakterije na djecu i faktički im dajemo bolest. Osobe koje vole djecu  će dijete poljubiti u glavu, kosu, ruku.. jer su svjesni rizika koje nose poljupci u lice i usta. Napominjem da direktni poljupci u usta među istom generacijom se podrazumijevaju i nisu opasni uslovno.

 

Koliko dugo traju “viremije” ?

 

Viremije  traju sedam do 10 dana, ponekad i duže, zavisi koliko je imunitet oslabljan.  Ne treba ignorisati simptome i naprezati se preko mogućnosti. Ko je slab, iscrpljen najbolje je da odleži ako je to moguće da ne bi došlo do komplikacija kao što su upale grla, uha, pluća. Nikakvi antibiotici ne pomažu i ne treba ih uzimati „na svoju ruku“.

U slučaju kada je pacijent već u godinama, ima neko oboljenje srca, slabu cirkulaciju i hronične bolesti, antibiotici mogu da se daju preventivno. Time se praktično zaustavlja sekundarna infekcija bakterijama. To kod mlađih i relativno zdravih pacijenata nije opravdano, jer neće pomoći protiv virusa, a nekontrolisana i pretjerana upotreba antibiotika stvara otpornost na ovu vrstu lijekova i kasnije smanjuje izbor terapije.

 

Postoji li zloupotreba antibiotika?

 

Antibiotici su već toliko zloupotrebljavani da je zbog toga zabrinuta i Svetska zdravstvena organizacija, koja ulaže velika sredstva na ispitivanje upravo antimikrobne rezistencije (otpornosti na lekove). Ona se javlja kada se mikroorganizmi kao bakterije, virusi, gljivice i paraziti promijene tako da lijekovi koji se koriste u liječenju infekcija postanu neefikasni.

– Kada mikroorganizmi postanu rezistentni ( otporni)  na najveći broj antimikrobnih lekova za njih se često kaže da su „supermikrobi“  i veliki broj profesionalaca pomalo ima strah od pojave te super bakterije koja će biti otporna na sve dosad poznate antibiotike. Ovo je veliki problem, jer rezistentne infekcije mogu da dovedu do smrtnog ishoda, mogu se proširiti na druge osobe i nametnuti ogromne troškove pojedincima i društvu.

Nastanak antimikrobne rezistencije olakšava neodgovarajuća upotreba antibiotika, na primer uzimanje manjih doza lekova od propisanih ili skraćivanje predviđenog toka lečenja.

– Upotreba i zloupotreba antimikrobnih lekova u humanoj medicini i veterini u proteklih 70 godina povećala je broj i vrste mikroorganizama koji su otporni na ove lekove, smrtnih ishoda i komplikacija bolesti uz visoke zdravstvene troškove.

I dalje je bolje spriječiti nego liječiti.

 

Kako podići imunitet i  spriječiti pojavu virusa?

 

Pranje ruku, uzimanje tečnosti , redovna i kvalitetna ishrana kao i fizička aktivnost će podići opštu otpornost organizma i spriječiti oboljevanje od aktuelnih virusa.

 

Piše: Snežana Milošević

Prikaži još vijesti
Load More In Price iz ordinacije

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

PREPORUČUJEMO

Priče iz ordinacije dr Dragić : Alergijske reakcije kod ujeda pčela i stršljena

U poslednje vrijeme se u ordinaciji dr Dragić, kao i u većini službi Hitne medicinske pomo…