Naslovna Price iz ordinacije Priče iz ordinacije : Povišene masnoće u krvi – promjenjivi rizični faktor

Priče iz ordinacije : Povišene masnoće u krvi – promjenjivi rizični faktor

Sa dr Snežanom Dragić ovaj put govorimo o čestom problem  koji se, bez obzira na starosnu dob, može pojaviti  kod svih – u pitanju je povišena vrijednost masnoća u krvi.

Najčešće pominjane masnoće u krvi su holesterol i trigliceridi. Bez njih, život bi bio nezamisliv jer proizvode energiju  koja nam je potrebna za sve procese u organizmu , ali ako se nalaze u povišenim koncentracijama u krvi onda postaju jednim od rizičnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Važno je naglasiti da su one promjenljivi rizični factor, pa je na njih moguće uticati promjenama životnih navika (zdravija ishrana, prestanak pušenja, fizička aktivnost) te uvođenjem lijekova ako je potrebno, kaže dr Dragić.

Bez holesterola, većina živih bića ne bi mogla živjeti?

Holesterol je masnoća koje najviše ima u namirnicama životinjskog porijekla. Bez holesterola, većina živih bića ne bi mogla živjeti. Prvenstveno, riječ je o materiji koja je normalan gradivni sastojak svake ćelije tijela (stanične membrane). Osim toga, u ljudskom organizmu holesterol je potreban za mnoge metaboličke procese u izmjeni tvari. Iz njega nastaje više vrsta hormona, i to ženskih i muških polnih hormona (npr. testosterona, estradiola) te hormona nadbubrežne žlijezde (npr. kortizol). Takođe, dio je i molekule vitamina D. Holesterol je i osnova iz koje nastaju žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalna probava, pogotovo masti.

Gdje holesterol nastaje?

Holesterola mora u tijelu uvijek biti na raspolaganju pa količina holesterola u tijelu ne smije biti zavisna  o njegovom unosu samo putem hrane. Zato se holesterol stvara i u tijelu. Glavno mjesto gdje nastaje je jetra. U njoj nastaje oko 1 do 2 grama holesterola dnevno. On se krvlju prenosi do svake ćelije i u njima se zatim dalje prerađuje, zavisno od potreba.

HDL-čestice nazivaju se „čistačima“, a kolesterol iz njih „dobrim kolesterolom“?

Budući da je holesterol masnoća topljiva samo u mastima, a krv se sastoji prvenstveno od vode, on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog sistema i jetre do svih tkiva u kojima se iskorištava. Stoga holesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se nazivaju lipoproteini. To su prenosnici holesterola i drugih masnoća u krvi.

Postoji više vrsta lipoproteina, a najvažnije su dvije: LDL-čestice koje prenose holesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe, i HDL-čestice koje sakupljaju na sebe i prenose suvišan kolesterol iz raznih tkiva u jetru. Lipoproteini se razlikuju prvenstveno prema svojoj gustoći: LDL su čestice niske gustine, a HDL su čestice visoke gustine

LDL-čestice sadrže holesterol koji se naziva „lošim holesterolom“ jer te čestice prenose holesterol koji se iz njih odlaže u tkiva pa i zidove  krvnih sudova.  HDL-čestice nazivaju se „čistačima“, a holesterol iz njih „dobrim holesterolom“. One odnose taj suvišan holesterol iz tkiva gdje ga ima previše i njegov povišen nivo u krvi  pokazuje  da je  rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti manji.

Što su to trigliceridi?

Trigliceridi su masnoće, sastavljene od alkohola glicerola i masnih kiselina. Unosimo ih hranom, ali se nalaze sačuvani i u masnim ćelijama tijela. Kada organizam želi iskoristiti mast iz hrane ili masnih depoa, mora trigliceride najprije razgraditi enzimima na glicerol i masne kiseline. Razgradni proizvodi iskorištavaju se u metabolizmu – glicerol se pretvara u glukozu (krvni šećer) koja se može iskoristiti za stvaranje energije ili izgradnju drugih tvari, a masne se kiseline razgrađuju do jednostavnijih pri čemu također nastaje energija. Obrnuto, ako jedemo previše hrane koja sadržava ugljikohidrate, suvišak se pretvara preko glicerola u trigliceride i pohranjuje u masnom tkivu kao tjelesna mast.

Zato je osnova dijete, ako je nivo triglicerida u krvi povišen, prvenstveno smanjenje unosa hrane koja sadržava ugljikohidrate (alkohol, slatkiši, hljeb, tijesto i sl.) i masti. Naime, i povišen nivo  triglicerida rizik je za aterosklerozu, ali manje snažan nego li je to povišen nivo holesterola. Često iste osobe imaju povećani i holesterol i trigliceride u krvi, osobito ako se namirnice iz kojih te masnoće nastaju pretjerano unose.

Što je to ateroskleroza?

Višak holesterola organizam ne može iskoristiti pa se on zbog toga zadržava u krvi i odlaže u zidovima krvnih sudova. Ateroskleroza je složen proces oštečenja krvnih sudova, prvenstveno arterija.

Aterosklerotski proces mijenja unutrašnji sloj arterija u kojem se nakupljaju upalne ćelije, masnoće i vezivna vlakna.

Na taj način nastaje niz bolesti koje imaju zajedničko svojstvo: suženje promjera krvnih sudova.  Iako se taj proces dešava u svim sudovima  i u svim organima, najvidljivije  i najopasnije bolesti uzrokovane aterosklerozom su : moždani udar i koronarna bolest srca.( infarkt miocarda)

Ateroskleroza je bolest koja može započeti već u djetinjstvu.  Zašto je to tako još uvijek nije jasno i to je predmet velikog zanimanja naučnika.

Koji je normalna nivo holesterola u krvi?

Preporučena vrijednost ukupnog holesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/L, a vrijednost LDL-kolesterola manja od 3,0 mmol/L. triglicerida 2,3 mmol/L a HDL viša od 1,6 mmol/L.

Povišene vrijednosti masnoća se liječe prije svega dijetom, fizičkom aktivnošću i na kraju lijekovima a u srardnji sa porodičnim doktorom koji će procijeniti faktor rizika za nastanak oboljenja uzrokovanih povišenom masnoćom u krvi .

Piše: Snežana Milošević

Prikaži još vijesti
Load More In Price iz ordinacije

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

PREPORUČUJEMO

Ugljevički učenici danas i sutra polažu malu maturu

Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, koji je usvojen u maju prošle godine, danas j…